F.A "Dukat"

Folklorni ansambl "Dukat" postoji dugi niz godina. Predstavljaju nas na festivalima širom Evrope. Sastoji se od velikog broja članova svih uzrasta od najmlađih do najstarijih. Probe se održavaju na Zenitu utorkom i četvrtkom u terminima od 19.15h do 22.00h . Koncert se održava svake godine i sastoji se od mnoštva različitih koreografija i izvedbi, gdje svi članovi "Dukata" mogu da pokažu svoj talenat. Mi govorimo isti jezik nazivamo ga PJESMA. Imamo isti san zovemo ga IGRA. Stanujemo na istoj adresi ulica KUD, grad POZORNICA, država KOLO. Naš zadatak je čuvanje TRADICIJE. Naša svetinja je NOŠNJA a jedini moto; "Igram, dakle postojim!"

Kako ćeš znati šta je prijateljstvo kada nikad nisi radio u timu? Kako ćeš znati šta je poniženje, kada nikada nisi zabrljao na sceni? Kako ćeš znati šta je panika ako nikada nisi vidio stotine ljudi ispred sebe koji željno iščekuju tvoj nastup? Kako ćeš  znati šta je sreća, ako nikad nisi osetio čari gromkog aplauza nakon nastupa? Kako ćeš znati šta je život ako nikada nisi zaigrao? 
A ako ste zainteresovani za folklor postoje mnoge prilike gdje možete gledati i uživati u njemu!

• Igre iz Koretišta
• Igre iz Leskovca
• Ciganske igre
• Igre iz Glamoča

 

Snimak iz emisije "Igrajući, pjevajući"

Za oni koji žele saznati više o folkloru.

 Kroz folkor se vidi istorija i tradicija te zemlje pa se umjetnost bilo kojeg vremena ne može zamisliti bez elemenata folklora. Na primjer, kaže se: ko je bio u Španjolskoj, a nije gledao flamenco (njihov tradicionalni ples), taj nije vidio ništa!

Folklorni ples je u našoj zemlji sačuvan i njegovan i zahvaljujući tome imamo ga priliku često vidjeti povodom različitih događaja. Folklor ima svoje specifične kostime ili bolje

rečeno narodne nošnje. Ali nikako nije sve jedno koja se narodna nošnja nosi za vrijeme kojeg plesa. Svaki dio  ima svoju karakterističnu narodnu nošnju po čemu se i može prepoznati odakle ples potiče  i gdje se nekada plesao. 

Baš zbog toga što oživljava ples naših predaka na tako zoran način, uz izvorne kostime i muziku (najčešće su to gajde, tamburice ili horovi koji  izvode narodne pjesme)folklorni ples je izrazito zanimljiv svim uzrastima. 

Probe folklora održavaju se u raznim  plesnim školama. Danas j ima mnogo različitih folklornih grupa koje se bave oživljavanjem i prenošenjem folkola na mlađe generacije.

Najmlađi folklorci!

 U školama se najčešće folkor uči na način da se upoznaju različiti plesovi iz različitih područja.Dok se recimo u nekim gradovima, podučavaju samo folklorni plesovi toga mjesta. Na taj način stanovnici se upoznavaju s istorijom i prezentuju neko područjekroz te plesove na različitim događajima, priredbama ili predstavama unutar države ili van nje!

Neke od narodnih pjesama:

1. Splet srpskih narodnih pjesama sa Kosova i Metohije
2. Crven cvete
3. Mesečina
4. Kosovski božuri

i još mnoge druge..

Folklor-pojam

Čega se prvo sjetite kad čujete riječ „folklor"? Vjerovatno nešto vezano uz narod i narodnu tradiciju. Jeste li možda pomislili na specifičnu muziku i narodne pjesme? Ili možda na bogate narodne nošnje? A da li se negdje u vašim mislima rodila slika i o plesu? Da, da narodnom plesu ili kako ga češće nazivamo - FOLKLORU. Ne brinite, sva tri odgovora su tačna i misleći na samo jedno nikako niste pogriješili! Ali možda je vrijeme da malčice proširite svoje znanje... 

Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, muzike, plesova, dramskog i  likovnog stvaranja.

Riječ folklor dolazi od engleske riječi folk: narod + lore: nauk, znanje. Izraz folklor prvi je put upotrijebio Wiliam Thoms 1846. godine u engleskom časopisu The Athenaeum, misleći na narodno znanje. U popularnoj upotrebi folklor označava aspekte koji se u primijenjenim oblicima pojavljuju u gradskoj kulturi, tj. izvedbi scenski adaptiranih pjesama i plesova, izrađenih rukotvorina itd. Nauka koja proučava pojam folklora naziva se folkloristika a datira iz predromantizma i romantizma.

Umjetnost bilo kojeg vremena ne može se zamisliti bez folklornih elemenata, iako je njegov udio ponekad jedva primjetan. Vrhunska ostvarenja na području muzičke umjetnosti zasnivaju se manje ili više na elementima folklora, što danas posebno dokazuju sve češći etno festivali širom Evrope. Sve specifične osobine nekog naroda i kraja kao što su ljudska psiha, podneblje, prirodni fenomeni, govor, ritam, pjesme i plesovi skupljeni su u
folklor koji samo čeka na umjetnikovu imaginaciju da ga on kroz svoju ličnost doživi i pretvori u umjetničko djelo.

 Narodna melodija koja se čuje negdje u pejzažu nosi sa svojom melodijom i dio atmosfere krajolika s kojim neposredno živi i od kojeg je autentično izrečen. Dakle, ako se želi emocionalno doživjeti i muzički realizovati jedan kraj te zbivanja u njemu, treba duboko proučiti atmosferu i psihologiju dotičnog kraja, njegovih ljudi i prirode s kojom su oni tako neposredno stopljeni. Folklor ne nameće nikakve propise, on omogućava potpunu slobodu umjetniku u njegovom stvaranju i interpretiranju.